Matthew 13

A Koka To Mang A Mhel To Ta Ngamngam A Ho Karo Khek

(Mk 4.1-9; Lk 8.4-8)

1Gi mnam a kolkha to endo gi, e Yesus tkottek kun mnam a rek langto, he kngae ko vanam a ngaenker to korsang. 2Va a mumu alautar tsovet kam mopet kam gun kairkleim kais ko ta ring ngaekam ekam mnam a langail langto kuo kia ngaenker. Ta kar kun mnam he korsang, nang ka mnang o mia tgus ko ngata sisir ko vanam a ngaenker ogun paat. 3To ta rere mang o tgoluk kavurgem ko tgia koka ngang ngar. Ta koka te, “Mnam a kolkha langto a mhel tkaelha kngamngam a ho karo khek kun mnam ka loot. 4Ta ngamngam mar kngae, va akuruk ngta vuvuut ko ekam a ngaelaut. To o iningol ruk kuon mail ngat pis kokorong ngar he krum kim mar hak. 5Va akuruk ngta vuvuut kun pgegom o krek ko a vur mmie ge. To ngta mamarer kam pagis ekam ko a mmie ta rara. 6Ngata pagis ka vle gi nong ke laut e, ekam ko ngata viging a kolkha ka koppetmok. To a koppetmok to endo tgi ktim mar to ngat her gi vuvui he kmamarer kam vuvuut ekam ko ngaro kmen ngata puung kim o krek. 7Va akuruk ngta vuvuut kun pgegom o ngaergot ruk o kosmur. To o kosmur ngta lalaut hop kim mar kvuvuem mar to her gia komor mar. 8Vanang akuruk ngta vuvuut ko mnam a mmie to a yar, to kpupus he klalaut to kaehi. Akuruk mnam mar ngakro maineik ruk ngam kaehi ngta ngamngam va ngta ngamngam ge, va akuruk vat mnam mar ngakro maineik ruk ngam kaehi ngam vrua ngamngam kais tok va akuruk vat mnam mar ngakro maineik ruk ngam kaehi ngam vrua ngamngam kat ge.” 9E Yesus ta koka tok knop, to kre te, “Muk ruk muta vongnek kim dok, mgua sim kael rela ekam kuaro rhek ri kam sim kut kaikkiem mar.”

O Koka Nga Ngaeha Ka Pun

(Mk 4.10-12; Lk 8.9-10)

10To e Yesus kalngunes ngata pis ko kim he ka mnganang te, “Ngola, kman ko ima rere ngang a mumu ta orom o koka?”

11Va e Yesus tkoripang ngar te, “Tennik kam ngae kais mang tete E Nut tkuon ma volkha nama tuvgom karo papat ruk mang ka tavgo kim o mia. Vanangko tete ta polger o rhek mang ngang nguk kam khenam ka tavgo to endo ma mmok ko kim muk ko ther mi pis ko kim mularo kerok to le komor muk he. Va her muk ruk arhe mut mia vokom kam mnor mang. Vanang a mumu ta, ngat lua svil kam vokom kam mnor mang e. 12Ii, E Nut ta polger o rhek mang ka tavgo ngang nguk ekam ko endo ta kpom E Nut karo rhek he ngat kael mit kun mnam, E Nut ner kle ho gia sovet kam kat kaen karo rhek akuruk mnam kat. To enang tok, a mhel to endo ner gia vle kia vul ormar tok. Vanang endo tlua svil kam smia kpom E Nut ke re ke vur vgon mang ngang ko ke sie, en kmel mit kun mnam, va si ke ni re ke vur vgon to endo ko ta kpom, va E Nut ner kle ho gia vret mkor petgim hak. 13Ii, kom gia koka ngang ngar enang tok, kmikkiem gi enang ko a propet to e Aisaia ta ktar kpavap mang ngar te,

‘Ngam gia vokom E Nut ka tavgo orom ngaro gi pkor, he kaennegiang e. Va ngam sia ngnek ka ngnek mang kat, vanang kle gi kael rela petgim ge.’
14Ii, a propet to e Aisaia ka re tmia pis lmien orom mar ko ta ktar kpavap mang ngar kat te,

‘Her muk ruk arhe mum pua ngnek ka ngnek mang, vanangko mum ngae lua svil kam smia ngangam kim muk kam mmok mang hak. Va mum pua vokom kvokom, vanang mum kaennegiang he lua svil kam vokom kam mnor mang kat e.
15Ii, o mia ri ngam lua vokom kam mnor mang, ekam ko ngaro vurkul ngam lua khi mang kuaro rhek e. Ii, ngma ngnek mang, vanangko ngam kle ktok pelam mar he lua ngangam kim mar mang va ngma vutko kim he kaennegiang. He ekam tok, ngam lua mmok mang e. Enangthe ngap lua tok pelam mar he kvutko kim enang tok, va ngap kle kais kam vokom E Nut ka tavgo kam mnor mang va kle ka ngnek mang ka tavgo he kol a papat mang, va ngat kais kam hortgi ngte kim dok va dok kop kais kam lol ngaro kerkeknen patgiang ngaiting.’
16Vanangko her muk ruk arhe, muta lgekol ekam ko mum mia vokom E Nut ka tavgo mo kmuk he ka mnor mang va mut mia ngan o rhek mang he smia lol o papat mang kat. 17Ii, kua havaeng nguk lmien te, si o propet kavurgem va endruk kavurgem ruk ngam sim kut kaikkiem E Nut karo pos kat, va ngat ho mi ktua svil hak kam mia vokom E Nut ka tavgo va kngan o rhek mang kat, enang nguk ko muta vokom va ka ngnek mang tete, vanangko E Nut ka tavgo to enda tlo pis ko kim mar e.”

E Yesus Ta Halger Ka Koka To Mang A Ho Karo Khek

(Mk 4.13-20; Lk 8.11-15)

18To e Yesus tle kreng kalngunes te, “Mgua smia vongnek kim kuaro rhek na, he ngora halger a koka to endo ka pun ngang nguk. 19Ta vle ti te: O mia ruk ngma ngan o rhek ruk mang E Nut ka tavgo, vanang lua svil kam smia ngangam kmar mang ngar, ngta vle enang a ho karo khek ruk ngta vuut ko ekam a ngaelaut. Ngta vle enang tok, ekam ko ngma ngan o rhek ruk mang E Nut ka tavgo, to e Seten nam her gi kat pis ge, gi veret o rhek ruk endruk E Nut ta ktar kngam mar ngkun mnam ngaro vurkul petgim mar he krum kim mar hak. 20Va o mia ruk ngma ngan E Nut karo rhek he kmarer kam kpom mar kun mnam ngaro vurkul he ksirei mang ngar va kngatkal mang ngar ngatngae, endri ngta vle enang a ho karo khek ruk ngta vuvuut kun pgegom o gi krek. 21Ngta vle tok ekam ko E Nut karo rhek ngat gia puung ngaro vurkul ekam ko ngam gi vur matnge vgum o vnek nong ke laut kmor mnam mar mang E Nut orom ngaro gi pkor. Vanangko mnam o kolkhek ruk o mia ri ngta viging a koppetmok vgum E Nut karo rhek ruk endruk ko ngarlenar ngata kol a regesal mang ngar, a koppetmok to endo nam gi ktim mar he khos kim ngaro papat ruk kmor mnam mar mang E Nut, to E Nut karo rhek ngam her gi kat nop hak kun mnam mar hak. 22Vanang o mia akuruk yok ngma ngan E Nut karo rhek. Endri ngta vle enang a ho karo khek ruk ngta vuvuut kun pgegom o ngaergot ruk o kosmur vat. Ngta vle tok ekam ko ngma ngan E Nut karo rhek, vanang o papat ruk mang nga ngorsang to mo mmie ngaro vnek va o papat ruk kam lol o vu krek kavurgem ngma vaik kun mnam ngaro vurkul he ka kpom mar. To o papat ri ngma hop kim E Nut karo rhek kun mnam ngaro vurkul he kvuvuem mar, to her gi komor mar. He enang tok, E Nut karo rhek ngam lo kael mit kun mnam mar e. 23Vanang o mia ruk ngma ngan E Nut karo rhek he smia ngangam kmar he ka kpom mar lserppak kun mnam ngaro vurkul, mar ngta vle enang a ho karo khek ruk ngta vuvuut ko mnam a mmie to a yar. Ngta vle tok, ekam ko E Nut karo rhek tgus ngam mi kut kael mit kun mnam mar. He akuruk mnam mar ngaro maineik ruk ngam kaehi ngta ngamngam va ngta ngamngam ge. Va akuruk vat mnam mar ngakro maineik ruk ngam kaehi ngam vrua ngamngam kais tok. Va akuruk vat mnam mar ngakro maineik ruk ngam kaehi ngam vrua ngamngam kat ge.”

A Koka To Mang Ke Ho To A Vit Va O Gigi

24E Yesus ta rere knop, to ta kle koka ngang ngar orom a koka langto yok vat te, “E Nut ka tavgo ta vle enang ko a mhel langto ta ngamngam ke ho to a vit ngo kok ruk lyar kun mnam ka loot. To ma segain phevgom o mia ko ngata hivuo kmonit, ka imuo ta kle kaol kpis kngamngam o gigi ngaro kok vat kun mnam ka loot to kat to kngorpok. 26Kam ngae, to o vit ngo kok ngta kohir he kpapagis he gnua papaam ngaro rehi, va o gigi ngta rar kngae ko vanam mar kat.

27To a mmie kteit kalngunes ngat kaol kpis khavaeng te, ‘Ngola ngolaip, yi lo ngamngam o vit ruk lyar kun mnam ila loot gi? Vanang o gigi ruk ngta rar kun mnam a loot ngta kle kut papagis nngia?’

28Va a mmie kteit tkoripang ngar te, ‘Ai! Nok ka imuo ngaok teharom tok vor!’

To kalngunes ngta mnganang te, ‘Ya svil te, ngor kam ngae khethetik?’

29Va tkat koripang ngar te, ‘O-o, klua svil e! Ko matok mgua kle kaum khethetik kar o sigla. 30Mgua gia mnang min tgus ko na, he ngina gia kaum ka vle tgus, kam ngae kais mnam a kolkha to kam lluol mnam. To mnam a kolkha to endo ngora havaeng endruk kam lluol mnam a loot kam ktar khethet o gigi he ka lgem o ptiek to ka knim a paei pum mar, to endo yek mgua kle mia kaser o sigla he klol ngte he kngetik kun mnam kua rek. Ii, E Nut ka tavgo ta vle gi enang tok.’”

A Lo Koka Ruk Mang E Nut Ka Tavgo Ko Nma Vaas Kim O Mia Kam Komor Mar Nngia

E Nut Ka Tavgo Ta Vle Enang A Ho To A Mastat Ka Khek To Ke Ho Mi Laut Hak

(Mk 4.30; Lk 13.18-21)

31To e Yesus ta kta koka ngang o mia te, “E Nut ka tavgo ta vle enang ko a mhel tkol a ho to a mastat ka kok he kavang kun mnam ka loot. 32Ko a ho to a mastat ka kok ke ho mi laut hak mang o tgoluk tgus ngo kok ruk ngma kap kun mnam a loot, vanangko ko pekam ko a mhel nma kap, va a ho ka kok to endo nma pus he klaut kngae kael en a ho he khop kir kim klenar tgus kun mnam a loot kais mang o iningol ruk kuo kia gan kmaol kpis kngam ngainirik ko vgum karo khator.”

E Nut Ka Tavgo Ta Vle Enang Ke Ngaor To A Yis Ko Ta Himhim Orom A Bret Kam Ho Khibul Hak

(Mk 4.30; Lk 13.18-21)

33To ta kta keknen ngang ngar orom a koka langto vat te, “E Nut to kuon ma volkha ka tavgo ta vle enang ko a vlom langto ta kol a bret ka mit to klalaut he kael ke ngaor to a yis kam movavaik kar. A yis ta movavaik kar he le ho kaeharom a bret ka mit kam himhim orom to a bret ta kle ho gia hibul hak vgum.”

Kman Ko E Yesus Nma Koka Ngang O Mia

(Mk 4.33-34)

34E Yesus ta patter a mumu orom karo koka ruk endri tgus. Nang nam lo gia rere lsir kmel karo rhek ngaro pneik ma mmok kam patter mar tok e. Nove, nam kle gia koka ngang ngar enang tok arhe. 35Nama koka ngang ngar tok, ekam ko E Nut ka propet langto ta ktar kpavap mang tok te,

“Ngor gia koka ngang o mia he kpolger a re to ta tvok kim mar tennik ko a mmie to enda tlo pis vop.”

E Yesus Te Smia Halger A Koka To Mang O Sigla Va O Gigi

36To e Yesus ta parem a mumu to endo to kvaik ngogun mnam a rek langto he kalngunes ngat kaol kpis ko kim he kreng te, “Sim halger a koka to mang o gigi ruk kun ma loot ngang ngor.”

37To ther kaelha kam halger te, “Endo ta ngamngam o sigla ruk lyar ngo kok, ta vle enang A Mhel To Nkong Man Ma Volkha to dok. 38A loot ta vle enang a mmie, va o sigla ruk lyar ngo kok, mar ngta vle enang E Nut kles ruk ngma vle ku meorom ka tavgo. Va o gigi ngata vle enang e Seten to tho mi kut kernonho hak kles ruk ngma vle ku meorom kta tavgo. 39Va a mhel to endo ka imuo to ta ngamngam o gigi, en ta vle enang e Seten
A re ke vgon to “e Seten” ka pun ta vle te “Endo nam kael imuo ngang o mia.”
mruo. Va a kolkha to kam lluol mnam a loot, ta vle enang a kolkha to a kser kim va o mia ruk kam lluol mnam a loot, mar ngta vle enang o engyel.

40Va kmikkiem enang ko o mia ngta lluol mnam a loot he khethet o gigi he ka lgem o ptiek kam knim a paei pum mar, va nera vle enang tok kat ngang o mia mnam a kolkha to a kser kim. 41Ko A Mhel To Nkong Man Ma Volkha to dok ngora meng kuaro engyel kam heter e Seten kles ruk ngam kaeharom o kerkeknen kar kles ruk ngam koop kim o mia kmeharom o kerkeknen kat petgim E Nut kles ruk ngta vle ku meorom ka tavgo. 42Kuaro engyel ngara heter E Seten kles enang tok, to le kngam mar ngok kia paei to a vleir to te sei kmeel. Ko tok ngara sei kmeteti he khem ngaro ngnorok mo kmar. 43Nang E Nut kles ruk ngam sim kut kaikkiem karo pos ngar kle kael ngla mmok he kvaller o mia ekam ko ngma vle ku meorom E Nut ka tavgo. ‘Muk ruk muta vongnek kim dok, mgua sim kael rela ekam kuaro rhek ri kam sim kut kaikkiem mar.’”

O Mia Ngaka Svil Kam Vaik Ku Meorom E Nut Ka Tavgo

A Koka To Mang A Gol Ka Pun To A Mhel Tuvgong

44Va e Yesus ta kta koka kat te, “E Nut ka tavgo ta vle gi enang ko a mhel tpis mang a gol ka pun to ta tvok kun mnam a mmie. A mhel ta pis mang, he ho ksirei mang to ta kta tuvgong kat kun ma mmie ka mhe to kat ge. To ekam ko ta sirei alaut kam kol, thera ngae kle mur kael karo tgoluk tgus hak, o mia kmenenkim mar mkor, to hera ngae kle kaenkim a mmie ka mhe to endo a gol ka pun ta vle kun mnam.”

A Koka To Mang A Pek

45“Gi enang tok kat, E Nut ka tavgo ta vle gi enang ko a mhel to nam kaenkim o kirpik nam smia riring endruk lvu yar hak. 46To tpis mang a gol ka pun he, to thera sirei alaut kam kol to hera ngae mur kael karo tgoluk tgus hak, o mia kmenenkim mar mkor, to thera kaeknik he kaenkim a pek to endo.”

A Koka To Mang A Klui

47“Gi tok kat ge, E Nut ka tavgo ta vle kat gi enang ko o mia akuruk ngata ngam a klui oguo mou he o singol ngaro mamten ngaro mamten ngat pis kru pum. 48O singol ngta ngae ru pum a klui tgus to o mia ngat kait ngogun paat. To ngat korosang kam mommen o singol ruk lyar petgim endruk nong lyar. To ngat hera klang o rat orom endruk lyar, nang endruk nong lyar ngat kle kngam mar. 49Va nera vle enang tok kat arhe mnam a kolkha to a kser kim, ko o engyel ngara kaol kpis kmommen o mia ruk ngam sim kut kaikkiem E Nut karo pos petgim endruk ngam lo sim kut kaikkiem mar. 50Nang endruk ngam lo sim kut kaikkiem E Nut karo pos o engyel ngar kle kngam mar ngok kia paei to a vleir to te sei kmeel. Va ko tok ngar ngae sei kmeteti va khem ngaro ngnorok mo kmar.”

E Yesus Nma Polger O Papat Ruk Lgunngae Va Endruk Nkong Ngar Tennik

51E Yesus ta koka tok knop, to le ka mnganang ngar te, “Vae, mut smia mmok mang o papat ri o gunngae mang E Nut ka tavgo he?”

Va ngat koripang te, “Mare!”

52Va e Yesus ta kle kreng ngar te, “Yu! He kmikkiem enang tok, o pattermia kmo pos ruk ngma vle orom ngaro papat ruk nkong ngar tennik, enanghte ngpa lol o papat ruk endri ko mar o gunngae mang E Nut ka tavgo, he kpupam mar kar endruk nkong ngar tennik, va ngar mia vle enang a pnes kteit to tkais yek kam sillom karo kirpik ruk o sangneik va endruk o gunngae kat kun mnam ka ngaelpas to atgiang.”

lNasaret Ngat Keyang E Yesus

(Mk 6.1-6; Lk 4.16-30)

53E Yesus ta rum karo koka ruk endruk knop, to hera parem a mhe to endo he kngae 54ngok mnam ka rengmat ka pun mruo. Tpis to her kaelha kam patter o mia kun mnam o Yuda ngarta rek to kam rere mnam. Ngta vongnek kim to ngat ngae sei kmit ongtok kim karo rhek he kaelha kam mo mnganang ngar mruo pum te, “Ngola, a mhel to enda tem anito ko karo vu papat laol he nam kaeharom karo reha ri lvu laol ko ngat vua serppak? 55Te endo nma ngamrektor khal ta ngola? Va te, knan e Maria va kaornopeik ruk e Yems, e Yosep, e Saimon va e Yudas kat ngola? 56Va kaorotmeik gi endri kmor mo kat ngola? Enang tok, to a mhel to enda tlol karo keknen ruk endri mkor erie msim?” 57He ekam tok, o mia ngat kaelha kmelat e Yesus ko tok.

Vanang e Yesus tle gia reng ngar te, “O mia ngma totu pum o propet ruk o hirtek, vanang endruk o pgirmia, o mia ngam lua totu pum mar e.”

58Va ekam ko ngat lo kor mnam mar mang e Yesus, e Yesus tlo kaeharom o reha kavurgem ruk lserpgue ko mnam a rengmat to endo e.

Copyright information for SUA